o hrani i ''hrani'' i zdravlju

Svrha hrane je da izgrađuje tijelo i daje mu energiju. Mnogi ljudi su navikli svaki dan jesti prerađenu hranu siromašnu nutrijentima i ne pitaju se što ta hrana radi njihovom tijelu. Jednostavno, to se jede. Bijeli kruh (pa i većina drugih kruhova koje možete kupiti), rafinirani šećer, tjestenina, salame, hrenovke, konzerve, rafinirano ulje, pasterizirano mlijeko iz dućana... Sojine kobase, gotove i zapakirane veganske pljeskavice, napacani sejtan u plastičnoj vrećici i bademovo mlijeko s 2% badema i nešto guar-gume i šećera, ali podebljano je kalcijem pa ok. Ma nije ok. Da, možda je ta hrana ukusna, napravljena je da bude ukusna, ali ona ljudskom tijelu ne daje skoro nikakav građevni materijal nego ga čak truje i oduzima mu minerale potrebne za njegovu izgradnju.  Nije hrana sve što čovjek može prožvakati i progutati. Hranu bi trebalo konzumirati u cjelovitom, neprerađenom obliku, i onda se ona stvarno može nazvati hranom.

Nitko ne kaže da ćete umrijeti ako odete na pizzu jednom mjesečno. Tijelo će se oporaviti, priroda ga je napravila da samo sebe obnavlja i liječi. Ali ako svaki dan jedete prerađenu hranu, tijelo neće imati vremena niti energije da se oporavi, već će pokušavati ''riješiti'' to što ste strpali u njega. Mnogi ljudi misle da su dovoljno zdravi, ne obraćajući pozornost na razne povremene neugodnosti kao što su glavobolje, razni ostali bolovi, algerije, problemi s kožom, umor, bezvoljnost, pretjerana zadihanost nakon fizičke aktivnosti itd. Neki jednostavno misle da moraju živjeti s tim. Mnogi misle da je najnormalnija stvar tu i tamo posjetiti doktora, dobiti neke tablete, popiti ih i onda ste izliječeni. Pa da, od toga živi i opstaje farmaceutska industrija. To su silne pare. Nije svima u interesu da vas održe zdravima. Možda vaš doktor vjeruje da vam čini dobro dajući vam kojekakve farmaceutske preparate (da ne kažem lijekove jer to nisu lijekovi). Ali da se ljudi pravilno hrane, ne bi bilo potrebe za farmaceutskim pripravcima. To su sve ksenobiotici (organizmu strane molekule) koji izazivaju niz novih simptoma u tijelu dok suzbijaju onaj jedan za kojeg su propisani. Osim toga, takvi ''lijekovi'' samo suzbijaju simptome, a ne djeluju na uzrok bolesti. Na uzrok bolesti možete i trebate djelovati sami. Ljudskom tijelu je prirodno da se samo liječi. Ono što unosite u njega ima utjecaj na brzinu tog procesa. Tijelo zaista želi biti zdravo, a mi mu to možemo omogućiti/olakšati.

: voće i povrće.
Ako je uzgajano na dobrom tlu bogatom nutrijentima, voće i povrće može biti čovjekova glavna hrana. Svježe voće i povrće je bogato nutrijentima, enzimima i vodom. Opskrbljuje ljudsko tijelo mineralima koji su potrebni za njegovu izgradnju i osigurava da se ti minerali pravilno apsorbiraju. Istovremeno je (većinom) lako probavljivo i ostavlja tijelu dovoljno energije da se obnavlja. Šta to nije super? Voće je također bogato prirodnim šećerima koji tijelu daju energiju. Možete jesti puno voća i ne, to nije previše šećera za ljudsko tijelo. Previše šećera je u čokoladici iz Konzuma.
Ishrana koja je bazirana većinom na svježem, zrelom voću i nešto manjim dijelom na sirovom zelenom lisnatom povrću dozvoljava tijelu da se oporavi od bilo kakvih gluposti koje su mu se dogodile. Daje mu dovoljno nutrijenata za izgradnju, a ostavlja mu dovoljno energije za obnavljanje i ozdravljenje.

: mlijeko.
Nedavno sam u gradu vidjela plakat za mlijeko podebljano kalcijem (!!) na kojem dvoje ljudi u sportskoj odjeći trči, a iznad njih piše ''jeste li sigurni da uzimate dovoljno kalcija''? To je smjer u kojem velike kompanije žele da razmišljate. Kao i skoro sve reklame za hranu, i ova je temeljena na bezobraznoj, perverznoj laži. Ok, možda netko voli piti mlijeko ali nije u redu da misli da ima ičega dobrog u tome jer istina je upravo suprotna. Jednako je zdravo kao coca cola. Ako ne živite na selu, velika je šansa da je većina mlijeka koje vam je dostupno prerađeno. Možete zaboraviti na dobrobiti konzumacije bilo kakvog mlijeka koje nije sirovo. Mlijeko koje je danas dostupno u dućanima je štetno za zdravlje i kao i sva prerađena hrana, oduzima tijelu minerale umjesto da ga izgrađuje. Čak niti potpuno prirodno, sirovo mlijeko nije čovjekova prirodna hrana. Ako baš volite, možete od domaćeg mlijeka raditi kefir, to će ga učiniti lakše probavljivim a dobit ćete i jako korisne probiotske mikroorganizme. Ali ako želite probiotike, postoji i mnogo fermentiranih pića baziranih na vodi i šećeru ili voću (npr. vodeni kefir ili kombucha).
Ako mislite da je mlijeko važan izvor kalcija, prestante to misliti. Puno ćete više kalcija dobiti iz npr. naranče ili sezamovog mlijeka. Da, u sirovom životinjskom mlijeku ima puno kalcija, no on u tom obliku nije ljudskom tijelu toliko dostupan kao što je to kalcij iz biljaka.
Druga (ili prva) važna stvar o kojoj treba razmišljati prije nego više ikad kupite mlijeko u dućanu je način uzgoja krava od kojih se mlijeko uzima, to nadam se da znate (ako ne, ima puno istinitih filmova po internetu koji to pokazuju).

: meso i riba.
Danas mnogo ljudi jede meso iz trgovine ili supermarketa. To je najčešće (gotovo uvijek) meso životinja uzgajanih u jako stresnim uvjetima, hranjenih nečime što se nikako ne bi smjelo nazvati hranom i tretiranih antibioticima i hormonima. To se sve zadržava u tijelu životinje i ljudi to jedu (a ode i u mlijeko, da...). Ako vam već nije žao tih jadnih životinja, možda bi vam barem trebalo biti žao vašeg zdravlja. Nekada se to nije tako radilo. Ljudi nisu jeli meso svaki dan. U ovom podneblju gdje postoji obilje biljne hrane to zaista nije niti potrebno. Životinje su bile uzgajane u prirodnijoj okolini, hranjene svojom prirodnom hranom, a ubijanje životinja za hranu se nije događalo tako često. Ako jedete meso, barem razmislite kakav je život ta životinja imala dok je bila živa. Ako mislite da morate jesti životinjsku hranu, pokušajte zamijeniti meso svježom ribom (onom koja je slobono živjela u moru). Životinjska hrana je ionako teško probavljiva hrana i dugo se zadržava u probavnom sustavu, pa je za ljudsko tijelo bolje da ju ne koristi često. Osim ako ste Inuit pa nemate puno izbora i tijelo vam je prilagođeno na takvu prehranu.

: žitarice i ostale sjemenke
(i tu ne mislim na tjesteninu, to uopće ne gledam kao hranu. mislim na cjelovite žitarice)
Žitarice su relativno nova sastavnica čovjekove prehrane u odnosu na evolucijsku starost čovjeka. Čovjek je počeo s proizvodnjom hrane prije oko 10 000 godina i žitarice su bile među prvim kultiviranim biljkama. Postoje razna mišljenja o konzumaciji žitarica i zdravlju. Ja bih u svakom slučaju rekla da je žitarice najbolje proklijati ili fermentirati prije konzumiranja. Možda sam malo pristrana jer mi nikad nisu pasale žitarice, osim kuhane riže i proklijale/namočene heljde, ali ako želimo hranu učiniti lakše probavljivom i tijelu bolje iskoristivom, onda je to svakako dobar način. Isto vrijedi i za mahunarke. Ono što bih preporučila svakome tko bi se kroz prehranu htio riješiti nekih zdravstvenih problema je da jede što manje žitarica i mahunarki, a kada ih jede, neka budu proklijale. Voće je odličan izvor ugljikohidrata pa vam niti ne trebaju žitarice da biste dobili potrebnu energiju.

: nekoliko savjeta.
Čime god da se hranite, birajte cjelovitu hranu koja izgrađuje tijelo i daje mu energiju.
Nemojte se pretrpavati hranom nakon što ste već siti jer što više čovjek nepotrebno jede, to više energije tijelo treba potrošiti kako bi svu tu hranu razgradilo.
Pijte dovoljno vode.
Birajte prirodnu, sezonsku hranu koja vam je dostupna na području na kojem živite. Ne morate ubiti pola pileta svaki dan da biste jeli. Postoji toliko biljaka koje možete jesti a da ih niti ne ubijete. Moralnu stranu na stranu, pokušajte se hraniti onime što vam je priroda ponudila ovdje gdje se trenutačno nalazite.
Zamijenite klasični doručak zelenim kašastim sokom (npr. mladi špinat ili list cikle + 2 jabuke + 2 kruške + banana). To zvuči kao takav new age klišej ali istina je, tako mala stvar može donijeti tako puno zdravlja.
Jedite puno svježeg voća, ali isključivo na prazan želudac, nikako kao desert nakon neke kuhane hrane.
Ako ste na biljnoj ishrani a želite podebljati fizičku energiju, pogotovo zimi, možete jesti chia sjemenke ili maca prah. Super moćna hrana, i fina.
Također, ako ste na biljnoj ishrani, izbjegavajte puno masti. Orašasti plodovi su super, ali ne treba ih se pojesti puno. Oko 1-2 male šake dnevno je i više nego dovoljno (evo priznajem, u zadnje vrijeme otkad je prestalo biti sunčano u Portugalu, ponekad jedem i više nego dovoljno indijskih oraščića a ponekad i finih domaćih maslina i pokušavam se othrvati od te slatke ovisnosti ali ponekad ne ide).
Ne jedite odmah čim se probudite. Dajte si vremena da se razbudite. Popijte pola litre vode na prazan želudac. Ako imate vremena, prvo malo vježbajte ili obavite stvari po kući pa tek onda jedite doručak.
Ne jedite niti neposredno prije spavanja - barem sat-dva prije spavanja nemojte jesti ništa (poželjno je i dulje ali znam da u početku nije svima lako zaspati na prazan želudac..to je stvar navike jednostavo).
Fizička aktivnost je super - bilo to hodanje, trčanje, vožnja bicikla na posao, preskakanje užeta, plivanje, planinarenje, ples ili yoga. Tijelo se obožava kretati.
Svježi zrak i danje svjetlo su isto super! Pokušaje provoditi što je više moguće vremena izvan kuće. Možda se grad ne čini kao neka puno bolja okolina ali barem ćete gledati boje dana (i svjetlost utječe na naše zdravlje).
Nađite vremena za boravak u prirodi. Priroda liječi. Hodajte bosi, slušajte lišće na vjetru, dodirnite zemlju. Prekrasno je.

[ENGLISH]

about food and ''food'' and health

/soon, soon! already took me a while to write it in croatian