Sve što koristim za osobnu higijenu nalazi se na ovoj slici:
Zadnjih desetak godina istražujem prirodnu kozmetiku i eksperimentiram s raznim rješenjima jer sam uvijek htjela imati proizvod koji će mi potpuno odgovarati. Sama sam u međuvremenu prestala koristiti većinu kozmetičkih proizvoda, ali kako ih danas radim za prodaju (
Plavetna), uvijek imam u kući nekakve ostatke balzama, sapuna i dezodoransa. Nisam previše sklona ženskom "uljepšavanju", pa sve što koristim mora biti prije svega praktično. Po mom mišljenju, najljepše je vidjeti zdravu kožu i kosu na sretnom čovjeku, tako da se "uljepšavam" tako što jedem hranu od koje ću biti zdrava, provodim vrijeme na suncu i u prirodi i meditiram. Ponekad, rijetko, stavim neki
treš od (veganske) maskare koju sam kupila davno, ali hej, svi smo ljudi. Da mi treba češće, vjerojatno bih i to sama radila. Na slici su stvari koje /više ili manje često/ koristim za osobnu higijenu. Da, to je to. I ništa mi ne fali.
_kokosovo ulje. Koristim ga svako jutro za "oil pulling", mućkanje 15-20 minuta u ustima koje ću detaljnije opisati u postu o zdravlju zuba. Koristim ga tu i tamo i za ruke, lice ili tijelo, ako primjetim da mi je koža suha. U iste svrhe se mogu koristiti i neka druga ulja kaš što su maslinovo, hladno prešano suncokretovo ili bademovo.
_himalajska sol. Za ispiranje usta nakon "oil pullinga" ili pranje zuba.
_neki balzami jer eto. Uvijek imam kod sebe nekakav balzam jer ih radim za prodaju pa uvijek ostane nešto i za mene. Balzam za usne koristim preko zime redovito, preko ljeta po potrebi, a ostale balzame (ovisno kojih ostataka imam doma, nije mi prebitno jer mi koža nije zahtjevna, niti su mi zapravo potrebni jer imam kokosovo ulje) ponekad koristim za ruke ako mi se presuše od npr. puno pranja suđa (usput - suđe perem uglavnom samo vodom, ali to je možda tema za drugi post) ili za tijelo ako primjetim da mi je koža postala pomalo suha. Po ljeti je u igri i "balzam za sunčanje" s buriti uljem kakav isto radim za prodaju pa uvijek ostane i meni. To mi jako dobro dođe jer volim sjediti na suncu, a po ljeti stvarno bude jako.
_dezodorans. Ovi prirodni koje radim za Plavetnu (na bazi sode bikarbone) su bolji i jači od bilo kojih gluposti iz dućana. Sjećam se da sam u srednjoj školi pokušala koristiti "normalne" deziće u spreju i samo sam si smrdila od toga pa sam brzo odustala i prešla na nekakve kristale koje otopiš u vodi. To mi je bilo OK ali ne bi izdržalo neko jače znojenje. Danas koristim ili svoje deziće ako znam da ću cijeli dan biti u pokretu i da mi treba nešto jače, ili limun (da, limun! namažeš malo limunovog soka ispod pazuha) ili čistu sodu bikarbonu. Sve navedeno se pokazalo kao dovoljno učinkovito. Ponekad ne koristim ništa ili si samo namažem malo macerata smilja ispod pazuha. Hranim se prilično čisto pa mi ni znoj ne smrdi pretjerano.
_šećerna pasta za depilaciju. Recept slijedi u nekom od postova! Ova genijalna i jednostavno napravljiva stvar mi već godinama omogućuje da depiliram noge jednom u dva mjeseca i pazuhe jednom mjesečno, ako i toliko (po zimi niti toliko).
_prah za pranje zuba. Već nekih 6-7 godina ne koristim paste za zube kakve se mogu kupiti u trgovinama. Osim klasičnih otrova, sve što sadrži pjenilo i glicerin mi je odbojno stavljati u usta. Umjesto toga, zube perem ili samo četkicom i vodom, ili himalajskom soli, ili zelenom glinom, ili ovim prahom. Jedno vrijeme sam radila paste za zube sa zelenom glinom, kalcij-karbonatom i uljima badema i kokosa, ali ova varijanta se pokazala kao puno praktičnija. Ne kvari se, sporije se troši i jeftinija je. Radim ju od zelene gline, određenog sušenog bilja, himalajske soli i eteričnih ulja i odlična je. Zubi su mi čisti i zdravi i nemam karijesa. Detaljnije ću pisati u posebnom postu o zubima.
_što koristim za tuširanje? Vodu. Ljudska koža prirodno ima razne žlijezde koje izlučuju svoje produkte s razlogom, a i priroda ju je napravila da bude dom mnogim simbiontskim bakterijama. Nema potrebe da svaki dan pokušavamo površinu vlastitog tijela pomoću raznih proizvoda za čišćenje učiniti sterilnom jer će ono tada samo još više proizvoditi masnoće i mirise. Ja se operem vodom čisto da isperem sa sebe otrove kojih ima u gradskom zraku, a ne zato što se osjećam prljavo od vlastitih izlučevina. Ako sam uz more, onda se perem u moru (općenito se kupam samo tamo gdje je čisto), ako sam uz neku čistu rijeku - operem se pod slapom, a u gradu se tuširam, samo vodom. To nekorištenje sapuna i detergenata na svojoj koži isto prakticiram već nekih 6-7 godina i stvarno mi koža nije nikad bila zdravija. Nemam nikakvih problema i ne ispuštam mirise koje bi ljudski nos osjetio (osjeti ih jedino moj dečko koji mi voli zabiti nos u vrat jer mu fino mirišim). Nisam nikad ni imala neki jaki tjelesni miris, niti mi je znoj nešto smrdio, tako da ne mogu reći da sam primjetila neku razliku što se toga tiče. Ali sigurna sam da ako netko prestane koristiti gelove za tuširanje, nakon nekog vremena počne imati i slabiji tjelesni miris i manje nepotrebne masnoće na koži itd., jer tijelo skuži da ne mora više proizvoditi tone prirodnih spojeva da se namiriši i zamasti jer ga neće netko svaki dan agresivno oprati...
_a za pranje kose? Isto, samo vodu. Prošlog ljeta sam napisala post, [
ovaj], u kojem sam opisala kako perem kosu uz pomoć zelenog čaja i sode bikarbone. Od tada mi je dosta ljudi uletjelo s pričom da su probali tako prati kosu i da su oduševljeni, što mi je bilo jako drago čuti. Ja sam sebi odlučila još malo pojednostavniti život pa sam prije nešto više od pola godine odlučila prestati koristiti išta osim vode. Jednom tjedno ili rjeđe istrljam kosu prstima pod tekućom vodom i pustim da se osuši na zraku. Izgleda lijepo i čisto, a ako ju se predugo ne sjetim oprati, stavim u rep i bok.
_od stvari koje se ne nalaze na slici: ponekad koristim zeleni čaj za ispiranje usta, a kada sam na terenu u gojzericama tjedan dana, koristim sodu bikarbonu da ih posipam iznutra kako se ne bi usmrdile. Sapun za ruke koristim samo ako osjećam da su mi zaista prljave, a ako su npr. samo ljepljive od hrane, onda ću ih jednostavno isprati pod vodom. Kako za Plavetnu radim i sapune za tuširanje, a meni ne trebaju za tu svrhu, koristim ostatke za pranje ruku.
Ovo na slici je zapravo sadržaj naše police u kupaoni. Još nedostaje Ivanova četkica za zube (+ njegov zubni konac i moja interdentalna četkica) i nekoliko ostataka od izrade sapuna koji su tu ako zatreba za nešto (nedavno sam prala japanke s jednim). Oboje smo ovako jednostavni što se tiče higijene - ne koristimo ništa što nam ne treba, a kad se čovjek odvikne, zaista mu malo treba.
Jedan od idućih postova će biti o tome što koristim za čišćenje stana, suđa i veša.
Živili!
