što/
Kefir je probiotsko piće nastalo djelovanjem bakterija i mikrogljiva koje razgrađuju šećere. Vodena kefirna zrnca su kolonije takvih mikroorganizama koji se hrane uglavnom saharozom fermentirajući je u mliječnu kiselinu, ugljični dioksid i etanol.
Vodeni kefir je odličan izvor probiotskih mikroorganizama koji uvelike doprinose održavanju zdravlja probavnog sustava, a time i cijelog organizma. Osim probiotskih bakterija, vodeni kefir sadrži i druge tvari koje imaju povoljan učnak na ljudski organizam, primjerice neke vitamine B skupine, vitamin K i folnu kiselinu.
kako/
U staklenku uliti oko 750 mL vode i u njoj otopiti 3-4 velike žlice tamnog muscovado šećera (ili nekog drugog nerafiniranog šećera). Staviti u vodu oko 4 velike žlice kefirnih zrnaca. Dodati krišku limuna i nekoliko suhih smokava ili pola šake grožđica. Staklenku je najbolje poklopiti krpicom ili gazom, ali može se i lagano poklopiti poklopcem (ne zavrnuti poklopac). Pustiti da fermentira 1-3 dana na sobnoj temperaturi i zatim procijediti. Zrnca ponovno staviti u vodenu otopinu šećera.
što ako/
Nakon 1-3 dana, procijeđeni kefir možete odmah piti, ali moguće je napraviti i sekundarnu fermentaciju s voćnim sokom. Ja obično dodam iscijeđeni sok dvije naranče u 0.5-0.75 L kefira i ostavim na sobnoj temperaturi 1-2 dana. Nakon toga, kefir je potrebno čuvati u hladnjaku. Što dulje stoji, smanjuje se sadržaj šećera i povećava sadržaj etanola. Ukoliko ostavite kefir u frižideru tjedan dana ili dulje, dobit ćete laganu voćnu ''pivu''. Osobno ne preferiram alkohol ali mojoj cimerici se jako svidjelo!
S gotovim vodenim kefirom, ukoliko ne napravite sekundarnu fermentaciju, možete kiseliti povrće, a možete ga koristiti i za njegu kose i kože (post uskoro).
gdje nabaviti zrnca/
Po internetu postoje grupe za razmjenu kefirnih zrnaca i kombuche, samo guglajte ''kefirna zrnca razmjena'' na jeziku zemlje u kojoj trenutačno živite i velika je šansa da ćete naći grupu. Ja sam tako našla grupu u Portugalu i dogovorila se s čovjekom iz susjednog grada za primopredaju. Za Hrvatsku postoji fejsbuk grupa [ova], samo treba naglasiti da tražite zrnca za vodeni kefir, a ne mliječni. Ako ne nađete nikoga u vašoj blizini, možete se dogovoriti s ljudima da vam pošalju poštom.
i još/
Budući da su rast i razmnožavanje normalna pojava u živom svijetu, nakon nekog vremena ćete primjetiti kako se broj kefirnih zrnaca povećao. Višak kefirnih zrnaca možete pokloniti prijateljima, pojesti (da, pojesti), staviti u kašasti sok ili spremiti u frižider s malo vodene otopine šećera (na taj način će se proces fermentacije jako usporiti).
pa i još malo/
Kefirna zrnca su kolonije mikroorgnizama koji se hrane šećerima i razgrađuju ih - u slučaju mliječnog kefira radi se o razgradnji laktoze, a u slučaju vodenog, o razgradnji saharoze. O mliječnom kefiru neću pisati iz više razloga. Mislim da danas jako mali postotak ljudi ima priliku konzumirati pravo, sirovo mlijeko zdravih životinja, a osim toga ni sama ne koristim mliječne proizvode u prehrani a ovdje pišem o stvarima koje i sama jedem. Mliječna kefirna zrnca su uglavnom poznatija i dostupnija od vodenih, pa ćete lako naći literaturu ili savjet ako vam treba. Mliječna zrnca moguće je također prebaciti na vodenu prehranu - napisat ću u jednom od idućih postova kako.
[ENGLISH]
water kefir
soon soon soon
Kefir je probiotsko piće nastalo djelovanjem bakterija i mikrogljiva koje razgrađuju šećere. Vodena kefirna zrnca su kolonije takvih mikroorganizama koji se hrane uglavnom saharozom fermentirajući je u mliječnu kiselinu, ugljični dioksid i etanol.
Vodeni kefir je odličan izvor probiotskih mikroorganizama koji uvelike doprinose održavanju zdravlja probavnog sustava, a time i cijelog organizma. Osim probiotskih bakterija, vodeni kefir sadrži i druge tvari koje imaju povoljan učnak na ljudski organizam, primjerice neke vitamine B skupine, vitamin K i folnu kiselinu.
kako/
U staklenku uliti oko 750 mL vode i u njoj otopiti 3-4 velike žlice tamnog muscovado šećera (ili nekog drugog nerafiniranog šećera). Staviti u vodu oko 4 velike žlice kefirnih zrnaca. Dodati krišku limuna i nekoliko suhih smokava ili pola šake grožđica. Staklenku je najbolje poklopiti krpicom ili gazom, ali može se i lagano poklopiti poklopcem (ne zavrnuti poklopac). Pustiti da fermentira 1-3 dana na sobnoj temperaturi i zatim procijediti. Zrnca ponovno staviti u vodenu otopinu šećera.
što ako/
Nakon 1-3 dana, procijeđeni kefir možete odmah piti, ali moguće je napraviti i sekundarnu fermentaciju s voćnim sokom. Ja obično dodam iscijeđeni sok dvije naranče u 0.5-0.75 L kefira i ostavim na sobnoj temperaturi 1-2 dana. Nakon toga, kefir je potrebno čuvati u hladnjaku. Što dulje stoji, smanjuje se sadržaj šećera i povećava sadržaj etanola. Ukoliko ostavite kefir u frižideru tjedan dana ili dulje, dobit ćete laganu voćnu ''pivu''. Osobno ne preferiram alkohol ali mojoj cimerici se jako svidjelo!
S gotovim vodenim kefirom, ukoliko ne napravite sekundarnu fermentaciju, možete kiseliti povrće, a možete ga koristiti i za njegu kose i kože (post uskoro).
gdje nabaviti zrnca/
Po internetu postoje grupe za razmjenu kefirnih zrnaca i kombuche, samo guglajte ''kefirna zrnca razmjena'' na jeziku zemlje u kojoj trenutačno živite i velika je šansa da ćete naći grupu. Ja sam tako našla grupu u Portugalu i dogovorila se s čovjekom iz susjednog grada za primopredaju. Za Hrvatsku postoji fejsbuk grupa [ova], samo treba naglasiti da tražite zrnca za vodeni kefir, a ne mliječni. Ako ne nađete nikoga u vašoj blizini, možete se dogovoriti s ljudima da vam pošalju poštom.
i još/
Budući da su rast i razmnožavanje normalna pojava u živom svijetu, nakon nekog vremena ćete primjetiti kako se broj kefirnih zrnaca povećao. Višak kefirnih zrnaca možete pokloniti prijateljima, pojesti (da, pojesti), staviti u kašasti sok ili spremiti u frižider s malo vodene otopine šećera (na taj način će se proces fermentacije jako usporiti).
pa i još malo/
Kefirna zrnca su kolonije mikroorgnizama koji se hrane šećerima i razgrađuju ih - u slučaju mliječnog kefira radi se o razgradnji laktoze, a u slučaju vodenog, o razgradnji saharoze. O mliječnom kefiru neću pisati iz više razloga. Mislim da danas jako mali postotak ljudi ima priliku konzumirati pravo, sirovo mlijeko zdravih životinja, a osim toga ni sama ne koristim mliječne proizvode u prehrani a ovdje pišem o stvarima koje i sama jedem. Mliječna kefirna zrnca su uglavnom poznatija i dostupnija od vodenih, pa ćete lako naći literaturu ili savjet ako vam treba. Mliječna zrnca moguće je također prebaciti na vodenu prehranu - napisat ću u jednom od idućih postova kako.
[ENGLISH]
water kefir
soon soon soon
No comments:
Post a Comment